Priopćenje Hrvatske psihološke komore vezano za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - psiholog

Hrvatska psihološka komora, potaknuta velikom količinom netočnih i neistinitih informacija iznesenih u javnom prostoru, izdaje ovo priopćenje u cilju informiranja kandidata i potencijalnih kandidata u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - psiholog u Republici Hrvatskoj, ali i druge zainteresirane javnosti.

Prije svega valja istaknuti kako država u kojoj je stečena inozemna stručna kvalifikacija kao ni reputacija, rang ili status visokog učilišta na kojem je stečena inozemna stručna kvalifikacija nisu od izravnog utjecaja na sadržaj ili kvalitetu studijskog programa psihologije, odnosno činjenica stjecanja kvalifikacije u pojedinoj državi ili na pojedinom visokom učilištu ne predmnijeva odgovarajući sadržaj i kvalitetu studijskog programa. Dakle, „prestižnost“ sveučilišta kao ni njegova geografska pozicija nisu ni od kakvog značaja u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj.

Psihološka djelatnost regulirana je profesija u Republici Hrvatskoj te je na nacionalnoj razini jedinstveno određen i standard obrazovanja u području psihologije, vodeći računa o minimalnim europskim standardima obrazovanja. Međutim, za razliku od reguliranih profesija za koje je Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija propisan minimalni sadržaj obrazovanja te su svi obrazovni programi usklađeni u svim državama članicama Europske unije, otvarajući time prostor za automatsko priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, psihološka djelatnost nije standardizirano regulirana obvezujućim pravnim izvorima europskog zakonodavstva niti je u svim zemljama regulirana kao jedinstvena profesija. Pritom propisani sadržaj obrazovanja međusobno značajno odstupa vodeći se nacionalnim specifičnostima i zakonodavstvima, a nerijetko obrazovni standardi nisu vezani za minimalne europske standarde obrazovanja ili standardi na nacionalnoj razini uopće nisu definirani. Dakle, pravno uređenje pristupa psihološkoj profesiji ili njenim dijelovima, kao i standardi obrazovanja u području psihološke djelatnosti, nerijetko su bitno različiti u državi u kojoj je stečena kvalifikacija od uređenja i standarda u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska psihološka komora kao samostalna i neovisna strukovna organizacija psihologa u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske, nadležna za vođenje postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, obvezna je u postupku utvrditi ispunjava li kandidat pretpostavke za obavljanje psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

Studij psihologije u Republici Hrvatskoj prilagođen je potrebama i zakonskoj regulativi psihološke djelatnosti te je koncipiran na način da studenti završetkom steknu znanja i kompetencije, kao i praktične vještine potrebne za obavljanje psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

Slijedom navedenog se postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije psiholog u Republici Hrvatskoj temelji na detaljnoj usporedbi cjelovitog plana i programa studija (Syllabus) koji je kandidat završio sa studijem kakav se za istu profesiju izvodi u Republici Hrvatskoj. Cilj usporedbe je utvrditi je li kandidat, odnosno u kojoj mjeri, stekao znanja i kompetencije kao i praktične vještine potrebne za obavljanje psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

Iako je studij psihologe u Republici Hrvatskoj koncipiran kao „opći studij“ psihologije, Hrvatska psihološka komora u postupcima priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uzima u obzir EuroPsy standarde koji predviđaju i drugačije koncipirane studijske programe.

Europski savez psiholoških društava (EFPA) propisao je minimalne standarde obrazovanja psihologa na razini Europe još 2001. godine – tzv. EuroPsy standardi. Predmetni standardi obrazovanja osiguravaju kvalitetu stručnjaka psihologa koji izlaze na tržište rada i olakšavaju mobilnost stručnjaka. Svi studiji psihologije u Republici Hrvatskoj zadovoljavaju propisane minimalne standarde obrazovanja te se uz program studija kakav se za reguliranu profesiju psiholog provodi u Republici Hrvatskoj, u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, uzimaju u obzir EuroPsy standardi koji dozvoljavaju usmjerenje na diplomskom studiju, kakvog usmjerenja na studijima u Republici Hrvatskoj nema.

Pritom se prilikom usporedbe uzima u obzir studij u cjelini odnosno prijediplomski i diplomski studij zajedno.

Dakle, činjenica da je kandidat završio diplomski studij određenog usmjerenja nije prepreka priznavanju inozemne stručne kvalifikacije ukoliko su tijekom cjelokupnog studija stečena znanja i kompetencije, kao i praktične vještine potrebne za obavljanje psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene usporedbe studijskog programa za kandidata su moguća tri ishoda:

1. plan i program završenog studija odgovara stručnim kvalifikacijama koje su propisane u Republici Hrvatskoj za obavljanje regulirane profesije psiholog i inozemna stručna kvalifikacija se priznaje,
2. utvrđene su bitne razlike u stručnim kvalifikacijama koje se mogu nadoknaditi provedbom dopunskih mjera iz članka 18. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija te se kandidat poziva na odabir dopunske mjere ili
3. utvrđene su bitne razlike u stručnim kvalifikacijama koje se ne mogu nadoknaditi dopunskim mjerama (jer bi se od kandidata praktički zahtijevalo da ponovno završi studij) i zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije se odbija.

U slučaju utvrđenih bitnih razlika u stručnim kvalifikacijama koje se mogu nadoknaditi provedbom dopunskih mjera, dopunsku mjeru odabire kandidat samostalno, a temeljem takvog odabira Komora izdaje rješenje o dopunskoj mjeri.

Kandidat koji odabere dopunsku mjeru razdoblja prilagodbe, obvezan je na nekom od fakulteta na kojem se u Republici Hrvatskoj izvodi studij psihologije i na kojem je moguće obaviti mjeru razdoblja prilagodbe, a kojeg sam odabire, pohađati nastavu iz kolegija obuhvaćenih dopunskom mjerom u opsegu satnice odabranog fakulteta te položiti ispite i izvršiti druge predviđene studijske obveze. Osim u Republici Hrvatskoj, kandidati su mjeru razdoblja prilagodbe slobodni ispuniti i na inozemnom visokom učilištu po vlastitom izboru, vodeći pritom računa da rješenje Komore nije obvezujuće za visoka učilišta izvan Republike Hrvatske niti je odabrano inozemno visoko učilište obvezno jamčiti da će polaganjem predloženih kolegija u okviru ukupno dostupnog studijskog sadržaja mjera biti ispunjena.   

Kandidatu koji odabere dopunsku mjeru provjere kompetentnosti Komora će unutar šest mjeseci od dana donošenja rješenja omogućiti prvi izlazak na ispit provjere znanja iz sadržaja utvrđenih dopunskom mjerom. Kandidat na zahtjev može dobiti okvirni popis literature, a ispit provjere kompetentnosti pri Komori ima pravo polagati dva puta.

Kandidati su vrlo često nekritični prema vlastitom studiju i nisu rijetki slučajevi da kandidati smatraju da im je studij „vrhunski“ samo na temelju činjenice da se izvodi u inozemstvu i/ili da ga izvodi inozemna visokoškolska ustanova.

Primjera radi, program prijediplomskog studija jednog prestižnog visokog učilišta u prijestolnici države članice Europske unije koji je završila kandidatkinja, koju ćemo za potrebe ovog priopćenja nazvati pseudonimom „Ana“, u okviru ponuđenog nastavnog programa psihologije sadrži približno trećinu obveznih i izbornih kolegija i drugih nastavnih sadržaja koji su u cijelosti nepsihološke naravi (Sintaksa engleskog jezika I; Sintaksa engleskog jezika II; Sveučilišna algebra; Osnove računanja; Kulturna antropologija; Uvod u političke znanosti; Uvod u sociologiju; Američka uprava i politika, Povijest SAD-a do 1865; Umjetnost i arhitektura Praga; Umjetnost Zapadnog svijeta; Digitalna fotografija; Uvod u crtanje i dizajn; Uvod u kinesku kaligrafiju; Uvod u slikanje; Velika književna djela; Kratka priča; Novela; Politika i društvo Afrike; Etnički sukobi u zemljama trećega savjeta i dr.). Osim činjenice da je značajan dio Aninog studija orijentiran na nepsihološke teme i sadržaje, u istom studijskom programu također nedostaju temeljni sadržaji iz primijenjenih područja psihologije (kliničke psihologije, psihologije obrazovanja, psihologije rada i organizacijske psihologije te procjenjivanja ličnosti) čime sadržaj stečenih kompetencija, u djelu odlučujućem za obavljanje profesije, pokazuje značajne sadržajne razlike u odnosu na kompetencije stečene završetkom studija psihologije u Republici Hrvatskoj.

Uzimajući u obzir da su usporedbom utvrđene bitne razlike između stručnih kvalifikacija koje je stekla Ana i stručnih kvalifikacija koje su propisane za obavljanje regulirane profesije - psiholog u Republici Hrvatskoj, Ana je na poziv Komore odabrala dopunsku mjeru koju je obvezna ispuniti kako bi joj inozemna stručna kvalifikacija u konačnici mogla bila priznata. Pritom Ana, kao i svi ostali kandidati koji su odabrali dopunsku mjeru razdoblja prilagodbe, nije vezana pojedinačnim visokim učilištem već odabranu mjeru može provoditi, po vlastitom izboru, na jednom ili na više visokih učilišta u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Uvažavajući činjenicu da na razini Europske unije nisu univerzalno pravno obvezujuće određeni minimalni uvjeti osposobljavanja za reguliranu profesiju – psiholog, u svrhu podizanja razine pravne sigurnosti te bržeg, jasnijeg i lakšeg informiranja svih zainteresiranih osoba, osobito studenata ili potencijalnih studenata psihologije u inozemstvu, Komora je omogućila podnošenje zahtjeva za izdavanje prethodnog mišljenja o sukladnosti programa studija psihologije u inozemstvu. Na temelju takvog mišljenja sve zainteresirane osobe mogu na vrijeme (unaprijed) dobiti jasnu, potpunu i preciznu informaciju o željenom studijskom programu odnosno znati hoće li im njihova kvalifikacija stečena u inozemstvu biti priznata za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj. Mišljenje o sukladnosti programa studija psihologije u inozemstvu daje se na temelju studijskog programa prijediplomskog i diplomskog studija, prema uputama na službenoj mrežnoj stranici

Zaključno valja istaknuti kako uloga Hrvatske psihološke komore u provođenju javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije - psiholog, ali i svih ostalih zakonom povjerenih poslova i ovlasti, nije usmjerena popunjavanju potrebe za profesijom psihologa nekritičkim odobravanjem pristupa obavljanju psihološke djelatnosti već zaštiti korisnika psiholoških usluga na način da se osigura da psihološku djelatnost kao djelatnost koja se u Republici Hrvatskoj primarno bavi ljudskim zdravljem, obavljaju osobe koje za to imaju potrebna znanja i vještine.