Česta pitanja

07.06.2024.

 

PRIZNAVANJE INOZEMNE STRUČNE KVALIFIKACIJE ZA OBAVLJANJE REGULIRANE DJELATNOSTI - PSIHOLOG

Za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane djelatnosti - psiholog potrebno je dostaviti:

  1. zahtjev (obrazac),
  2. dokaz o državljanstvu (domovnica),
  3. diplome preddiplomskog i diplomskog studija,
  4. dopunske isprave o studiju odnosno dodaci diplomama (preddiplomskog i diplomskog studija),
  5. cjelovit nastavni plan i program (preddiplomskog i diplomskog studija) inozemne visokoškolske ustanove, ovjeren od visokoškolske ustanove u znak potvrde da je taj nastavni plan i program bio važeći za podnositelja zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije te da je u skladu s njime stečena visokoškolska kvalifikacija,
  6. dokaz o uplati naknade u iznosu u iznosu od 92,90 eura. Naknada se uplaćuje na žiro račun Komore broj: HR1123600001101712980 kod Zagrebačke banke d. d., model: 67, s pozivom na broj: OIB podnositelja zahtjeva i svrhom: ,,naknada za postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije“.

Sva dokumentacija u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane djelatnosti - psiholog dostavlja se u izvorniku ili u javnobilježnički ovjerenoj preslici, a ako dokumentacija nije izdana na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu potrebno je dostaviti i ovjereni prijevod na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača.

Ne, sva dokumentacija u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane djelatnosti - psiholog mora biti prevedena na hrvatski jezik po ovlaštenom sudskom tumaču.

Ne, kod sudskog tumača možete prevesti samo dijelove plana i programa koji se odnose na kolegije i nastavne sadržaje koje ste položili.

Plan i program studija je dokument koji izdaje fakultet na kojem ste završili studij, a koji sadrži detaljan opis svakog kolegija ili drugog nastavnog sadržaja sa stečenim kompetencijama i jasno definiranim ishodima učenja za svaki pojedini nastavni sadržaj.

Ne, dopunska isprava o studiju (dodatak diplomi) sadrži opće podatke o studentu, visokom učilištu i studiju, podatke o kvalifikaciji odnosno popis kolegija, broj ECTS bodova, ishode učenja i druge podatke na razini studijskog programa dok plan i program sadržava i detaljan opis svakog kolegija ili drugog nastavnog sadržaja sa stečenim kompetencijama i jasno definiranim ishodima učenja na razini svakog pojedinačnog nastavnog sadržaja.

Ne, zahtjevu za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane djelatnosti - psiholog prilažete diplome u izvorniku ili u javnobilježnički ovjerenoj preslici.

Ne, takav će zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane djelatnosti - psiholog biti odbijen.

Komora izdaje rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje reguliranje profesije - psiholog u roku od tri mjeseca od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

Komora je obvezna za sve kvalifikacije stečene u trećim zemljama zatražiti prethodno mišljenje fakulteta kao odgovarajuće obrazovne ustanove u Republici Hrvatskoj o stečenom obrazovanju i ishodima učenja kandidata. Fakulteti mišljenja izdaju sukladno svom cjeniku, a naknada se plaća izravno fakultetu.

 

PRETHODNO MIŠLJENJE O SUKLADNOSTI PROGRAMA STUDIJA

Možete zatražiti izdavanje prethodnog mišljenja o sukladnosti programa studija psihologije u inozemstvu. Zahtjevu za izdavanje prethodnog mišljenja prilažete cjelovit nastavni plan i program studija na hrvatskom ili engleskom jeziku s naznačenim kolegijima koje ćete slušati i dokaz o uplati naknade u iznosu 265,00 eura. Naknada se uplaćuje na žiro račun Komore broj: HR1123600001101712980 kod Zagrebačke banke d. d., model: 67, s pozivom na broj: OIB podnositelja zahtjeva i svrhom: ,,naknada za izdavanje prethodnog mišljenja o sukladnosti programa studija“.

Ukoliko planirate studirati u inozemstvu, mišljenjem o sukladnosti programa studija psihologije dobit ćete informaciju može li Vam kvalifikacija stečena na temelju završenog studija psihologije u inozemstvu biti priznata u svrhu obavljanja regulirane djelatnosti - psiholog odnosno hoćete li u Republici Hrvatskoj moći raditi kao ovlašteni psiholog na temelju završenog odgovarajućeg studija psihologije.

Ne, plan i program studija psihologije koji se dostavlja u postupku davanja mišljenja o sukladnosti programa studija može biti i na engleskom jeziku.

Da, ukoliko je i u slučaju preddiplomskog i diplomskog studija riječ o studijima psihologije izvan Republike Hrvatske.

Ne, program studija mora biti dostavljen kao dokument priložen zahtjevu za izdavanje prethodnog mišljenja o sukladnosti programa studija psihologije u inozemstvu.

 

UČLANJENJE

Psiholog je obvezan učlaniti se prije početka rada u području psihološke djelatnosti odnosno prije obavljanja psihološke djelatnosti. Preporučamo da se učlanite odmah po završetku studija kako biste na vrijeme regulirali svoje obveze i posvetili se pronalasku posla u struci. Podsjećamo da su članovi Komore oslobođeni obveze plaćanja članarine za vrijeme nezaposlenosti, pa sve do zaposlenja nećete imati nikakvih financijskih obveza po osnovi članstva.

Osim učlanjenja, u slučaju početka obavljanja psihološke djelatnosti, potrebno je podnijeti zahtjev za upis u Imenik psihologa vježbenika i Obavijest o početku vježbeničkog staža, koji moraju biti podneseni Komori najkasnije u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora na temelju kojeg psiholog vježbenik započinje s radom u području psihološke djelatnosti.

U slučajevima kada je diploma izdana u vlastoručno potpisanom i ovjerenom ispisu, poštom ili neposredno pisarnici obvezni ste dostaviti javnobilježnički ovjerenu presliku diplome. Ako je diploma izdana u digitalnom obliku odnosno kroz ISVU sustav ili sadržava QR kod koji omogućava provjeru vjerodostojnosti isprave elektroničkim putem, zahtjev i cjelokupnu dokumentaciju moguće je dostaviti isključivo elektroničkom poštom.

Ne. Ukoliko dostavite potvrdu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kojom se potvrđuje da ste evidentirani u evidenciji nezaposlenih ili drugi dokaz o okolnosti temeljem kojeg ostvarujete pravo na oslobođenje od obveze plaćanja članarine bit ćete oslobođeni obveze plaćanja članarine.

Komora rješenje o upisu u Registar članova izdaje u roku od 30 dana od podnošenja urednog zahtjeva za učlanjenje.

 

VJEŽBENIČKI STAŽ

Vježbenički staž je obavljanje psihološke djelatnosti pod nadzorom psihologa mentora kojim se psiholog vježbenik osposobljava za samostalno obavljanje psihološke djelatnosti.

Psiholog vježbenik je psiholog koji je stekao pravo na obavljanje vježbeničkog staža priznavanjem prava na obavljanje vježbeničkog staža. Psiholozi vježbenici upisuju se u Imenik psihologa vježbenika.

Mentor je ovlašteni psiholog kojeg na prijedlog psihologa vježbenika imenuje Komora i koji je odgovoran za propisano provođenje odobrenog plana i programa vježbeničkog staža.

Mentor psihologu vježbeniku može biti ovlašteni psiholog za kojeg ne postoje zapreke za mentorstvo i koji od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti ima najmanje pet godina radnog iskustva u području primijenjene psihologije u kojem se određuje za mentora. Iznimno, u posebnim područjima primijenjene psihologije ili područjima Republike Hrvatske u kojima prema procjeni Povjerenstva za psihologe vježbenike postoji manjak mentora, za mentora može biti određen ovlašteni psiholog koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u području primijenjene psihologije u kojem se određuje za mentora.

Jedan mentor može istodobno mentorirati najviše tri psihologa vježbenika, osim u posebnim područjima primijenjene psihologije ili područjima Republike Hrvatske u kojima prema procjeni Povjerenstva za psihologe vježbenike postoji manjak mentora, u kojim slučajevima se iznimno može odobriti istodobno mentoriranje više od tri psihologa vježbenika.

Pravo na obavljanje vježbeničkog staža stječe se upisom u Imenik psihologa vježbenika. Postupak upisa u Imenik psihologa vježbenika je upravni postupak koji se pokreće podnošenjem zahtjeva za upis u Imenik psihologa vježbenika.

Zahtjev za upis u Imenik psihologa vježbenika može se podnijeti nakon ili istodobno za zahtjevom za učlanjenje u Hrvatsku psihološku komoru. Ukoliko je zahtjev za upis u Imenik psihologa vježbenika podnesen istodobno sa zahtjevom za učlanjenje u Hrvatsku psihološku komoru, Komora prvo odlučuje o zahtjevu za učlanjenje za koje vrijeme se zastaje s postupkom upisa u Imenik psihologa vježbenika.

Postupak upisa u Imenik psihologa vježbenika pokreće se dostavom vlastoručno potpisanog zahtjeva za upis u Imenik psihologa vježbenika. Zahtjev se dostavlja poštom ili elektroničkim putem te mu se prilaže potvrda nadležnog kaznenog suda da se protiv podnositelja ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i dokaz o uplati naknade za postupak upisa u Imenik psihologa vježbenika u iznosu od 13,27 eura.

Psiholog vježbenik upisuje se u Imenik psihologa vježbenika s danom s kojim Povjerenstvo psihologu vježbeniku odobrava pokretanje vježbeničkog staža.

Psiholog koji započinje s radom u području psihološke djelatnosti osim zahtjeva za upis u Imenik vježbenika podnosi i Obavijest o početku vježbeničkog staža koja mora biti podnesena Komori najkasnije u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora na temelju kojeg psiholog vježbenik započinje s radom u području psihološke djelatnosti.

Zahtjev za upis u Imenik vježbenika i Obavijest o početku vježbeničkog staža moraju biti podneseni Komori najkasnije u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora na temelju kojeg psiholog vježbenik započinje s radom u području psihološke djelatnosti.

Vježbenički staž traje godinu dana i obavlja se u punom radnom vremenu kako je isto određeno općim propisima o radu.

Iznimno, psihologu vježbeniku može se odobriti obavljanje vježbeničkog staža i u nepunom radnom vremenu, u kojem slučaju se trajanje vježbeničkog staža produžuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu odnosno za vrijeme preostalo do punog radnog vremena.

Da, vježbenički staž može se obavljati temeljem sklopljenog ugovora o volontiranju.

Da, ukoliko niste u mogućnosti predložiti mentora, podnosite Komori molbu za dodjelu mentora.

Kao datum početka vježbeničkog staža može se odobriti dan početka rada podnositelja zahtjeva ukoliko je zahtjev podnesen pravodobno, a u protivnom se za početak obavljanja vježbeničkog staža odobrava datum ne raniji od 30 dana od dana kada je zaprimljena Obavijest o početku vježbeničkog staža, a koji ne može biti raniji od dana učlanjenja podnositelja zahtjeva u Komoru.

Vježbenički staž se prekida u slučaju prestanka radnog odnosa temeljem kojeg je vježbenički staž odobren, o čemu je psiholog vježbenik obvezan obavijestiti Komoru najkasnije u roku od osam dana od dana nastupa prekida. Kao datum prekida vježbeničkog staža odobrava se dan prestanka radnog odnosa temeljem kojeg je odobren prekinuti vježbenički staž.

Vježbenički staž se privremeno obustavlja te isti ne teče za vrijeme rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta, dopusta zbog njege djeteta s teškoćama u razvoju kao i druge opravdane spriječenosti duže od dva mjeseca. Psiholog vježbenik obvezan je u roku od osam dana od dana nastupa okolnosti privremene obustave obavijestiti Komoru.

Da, nakon prestanka razloga za prekid vježbeničkog staža ili nakon prestanka razloga za privremenu obustavu vježbeničkog staža odnosno nakon što nastavite raditi u području psihološke djelatnosti obvezni ste o tome u roku osam dana obavijestiti Komoru, bez obzira radi li se o istom ili drugom poslodavcu.

Da, istekom radnog odnosa koji je zasnovan ugovorom o radu na određeno vrijeme vježbenički staž se prekida te je potrebno prijaviti nastavak vježbeničkog staža kod istog poslodavca. Nastavak vježbeničkog staža potrebno je prijaviti najkasnije u roku od osam dana od dana sklapanja novog ugovora kod istog poslodavca.

 

INOZEMNI VJEŽBENIČKI STAŽ

Vježbenički staž može se djelomično ili u cijelosti obaviti u inozemstvu.

Psiholozi koji su vježbenički staž obavili u inozemstvu i žele da im isti bude priznat moraju zatražiti priznavanje inozemnog vježbeničkog staža podnošenjem zahtjeva za priznavanje inozemnog vježbeničkog staža.

Zahtjevu se prilaže dokaz o obavljenom vježbeničkom stažu (ugovor, potvrda poslodavca kod kojeg je staž obavljen ili potvrda fakulteta ukoliko je vježbenički staž obavljen u tijeku studija prema planu i programu fakulteta), program vježbeničkog staža, mišljenje inozemnog mentora, dokaz o kompetentnosti mentora (potpisani životopis mentora, reference i sl.), dokaz o uplati naknade za troškove postupka priznavanja inozemnog vježbeničkog staža.

Prilozi se dostavljaju u javnobilježnički ovjerenim preslikama i u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača.

Pravo na polaganje psihološkog stručnog ispita stječe se nakon uspješno završenog vježbeničkog staža u trajanju od godine dana i stečenih kompetencija utvrđenih planom i programom vježbeničkog staža ili danom pravomoćnosti rješenja o priznavanju inozemnog stručnog staža u trajanju od godine dana.

Psiholozi kojima je priznat inozemni vježbenički staž u trajanju kraćem od godine dana stječu pravo na obavljanje vježbeničkog staža i pokreću obavljanje vježbeničkog staža u preostalom djelu.

 

PRAVO NA OBAVLJANJE PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI

Dana 24. listopada 2019. godine prestao je važiti Zakon o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 47/03) stupanjem na snagu Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19) kojim su ukinute osnovne dopusnice, uključujući njihovo izdavanje i obnavljanje. Prema odredbama važećeg Zakona o psihološkoj djelatnosti pravo na obavljanje psihološke djelatnosti stječe rješenjem o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

Nakon stupanja na snagu novog propisa kojim je uređena psihološka djelatnost, rješenja o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti izdana su po službenoj dužnosti svim psiholozima koji su u trenutku stupanja na snagu Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19) imali važeću osnovnu dopusnicu.

Prema tome, neovisno o eventualnom isteku osnovne dopusnice, ovlašteni psiholozi kojima je izdano rješenje o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti nisu obvezni podnositi zahtjev za obnavljanje osnovne dopisnice, ali su se dužni stručno usavršavati unutar razdoblja provjere stručnosti koje teče od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

Ukoliko Vam je osnovna dopusnica istekla prije stupanja na snagu Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19) te Vam pravo na obavljanje psihološke djelatnosti nije priznato rješenjem o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti, a namjeravate obavljati psihološku djelatnost, obvezni ste prije početka obavljanja psihološke djelatnosti steći navedeno pravo. Pravo na obavljanje psihološke djelatnosti stječe se priznavanjem prava na obavljanje psihološke djelatnosti u upravnom postupku pred Komorom.

Postupak priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti pokreće se dostavom vlastoručno potpisanog zahtjeva za priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti. Zahtjev se dostavlja poštom ili elektroničkim putem te mu se prilaže potvrda nadležnog kaznenog suda da se protiv podnositelja ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i dokaz o uplati naknade za postupak priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti u iznosu od 26,54 eura.

Osim toga, psihologu kojem je prethodno prestalo pravo na obavljanje psihološke djelatnosti zbog neispunjavanja obveze stručnog usavršavanja priznat će se pravo na obavljanje psihološke djelatnosti nakon položenog ispita provjere stručnosti, koji je dužan položiti najkasnije u roku od 90 dana od dana podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

Kako bi i nakon isteka razdoblja provjere stručnosti od 6 godina od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti zadržali pravo na obavljanje psihološke djelatnosti ovlašteni psiholozi obvezni su ispuniti obvezu stručnog usavršavanja u razdoblju provjere stručnosti. Obveza provjere stručnosti smatra se ispunjenom ako ovlašteni psiholog u razdoblju provjere stručnosti ostvari najmanje 120 bodova.

Ukoliko ste izgubili rješenje o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti, u bilo kojem trenutku možete zatražiti izdavanje prijepisa rješenja. Osim ovjerenog prijepisa, neovjerenu skeniranu presliku primjerka rješenja pohranjenog u pismohrani možemo Vam dostaviti i putem elektroničke pošte.

Nakon položenog psihološkog stručnog ispita podnositeljima zahtjeva za priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti uz uvjerenje o položenom stručnom ispitu izdaje se i rješenje o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

Osim dokaza koje prilaže podnositelj zahtjeva te činjenica, isprava i podataka kojima kao nadležno tijelo raspolaže Komora, u postupku priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti Komora od ministarstva nadležnog za pravosuđe dužna je zatražiti izdavanje uvjerenja iz kaznene i prekršajne evidencije podnositelja zahtjeva, sve temeljem odredaba Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji (Narodne novine broj 143/12, 105/15, 32/17, 53/22) vezano za članak 8. st. 1. točku 4 a) i 4 b) odnosno članak 8. st. 1. točku 5. Zakona o psihološkoj djelatnosti. Stoga, tek nakon što nadležno ministarstvo dostavi odgovarajuća uvjerenja, podnositelju zahtjeva koji ispunjava uvjete za priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti Komora izdaje rješenje o priznavanju prava te se ovlašteni psiholog s danom polaganja psihološkog stručnog ispita upisuje u Imenik psihologa.

 

OBAVLJANJE PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI

Usluge psihološkog savjetovanja može pružati psiholog koji zadovoljava uvjete za obavljanje psihološke djelatnosti propisane Zakonom o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22).

Ne postoje posebni propisi koji bi se odnosili na pružanje usluga online psihološkog savjetovanja. Svaki psiholog koji općenito zadovoljava uvjete za pružanje usluga psihološkog savjetovanja može iste obavljati „u živo“, telefonom ili online, pri čemu ih treba obavljati sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i Kodeksa etike psihološke djelatnosti (Narodne novine broj 13/05). Također treba voditi računa da obavljanje psiholoških usluga bude u skladu s propisima kojima se uređuju područja zaštite osobnih podataka i tajnosti podataka.

Načelno, primjena psihodijagnostičkih metoda, savjetodavni rad i druge vrste intervencija temeljni su oblik profesionalnog rada školskog psihologa, čija uloga i jest briga o mentalnom zdravlju i specifičnim potrebama djece.

Kada se radi o redovitim poslovima i aktivnostima stručnog tima u školi, čiji član je i školski psiholog, za iste nije potrebno tražiti posebnu suglasnost roditelja. Također, podaci koji se u prikupljaju o učenicima s ciljem obavljanja redovitih poslova i provođenja aktivnosti stručnog tima, ne prikupljaju se anonimno.

Za stručni savjet o postupanju u određenoj situaciji možete se obratiti Povjerenstvu za stručna pitanja ili stručnom razredu osnovanom za područje u kojem obavljate psihološku djelatnost. Podnesci se mogu dostaviti poštom, elektroničkim putem ili neposredno pisarnici Komore.

Hrvatska psihološka komora nije nadležna za obuku sudskih vještaka. Informacije o postupku i uvjetima možete pronaći na stranicama Hrvatske udruge sudskih vještaka i procjenitelja.

Za reguliranje djelatnosti psihoterapije te rada psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta, sukladno odredbama Zakona o djelatnosti psihoterapije (Narodne novine broj 18/22), nadležna je Hrvatska komora psihoterapeuta.

 

PSIHODIJAGNOSTIČKA SREDSTVA

Postupanje s posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima, regulirano je člankom 16. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) i Pravilnikom o psihodijagnostičkim sredstvima koji je donijela Hrvatska psihološka komora. Zakonom je zabranjeno ista na bilo koji način davati na uvid neovlaštenim osobama, a psiholog dužan brinuti o njihovoj pravilnoj pohrani i zaštiti na mjestu zaštićenom od mogućih zlouporaba.

Testove označene kategorijom B, odnosno psihodijagnostička sredstva koje upotrebljavaju isključivo psiholozi te za koja nije nužna dodatna izobrazba, sukladno odredbama Pravilnika o psihodijagnostičkim sredstvima, psiholog može koristiti u radu i navoditi u svojim nalazima i/ili mišljenjima bez obavezne formalne edukacije, a način stjecanja kompetencija za primjenu istih nije propisan.

Pri korištenju takvih testova psiholog treba voditi računa da njegov rad bude sukladan odredbama Kodeksa etike psihološke djelatnosti (Narodne novine 13/05), posebno odredbama članka 3., kojim je utvrđeno da će se, svjestan granica svojeg znanja i iskustva, psiholog služiti samo tehnikama za koje je kvalificiran obrazovanjem ili iskustvom, te članka 16., kojim je utvrđeno da psiholog testove treba koristiti na način koji je u skladu s namjenom i potrebama istraživanja ili pružanja usluga, te da treba biti upoznat s mjernim karakteristikama i tehnikama primjene korištenih postupaka, tj. testova.

Dakle, u ovakvom slučaju psiholog zapravo sam treba procijeniti što mu je potrebno i dovoljno da može kompetentno primjenjivati test.

 

REGISTRACIJA PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI U TRGOVAČKOM DRUŠTVU

Za izdavanje suglasnosti za registraciju psihološke djelatnosti u trgovačkom društvu potrebno je uz zahtjev u slobodnoj formi dostaviti izjavu o osnivanju ili društveni ugovor (ovjeren kod javnog bilježnika ili elektronički potpisan), odluku o utvrđenju djelatnosti (ovjerena kod javnog bilježnika ili elektronički potpisana) i dokaz o uplati naknade za izdavanje suglasnosti za registraciju psihološke djelatnosti u trgovačkom društvu u iznosu 6,64 eura. Naknada se uplaćuje na žiro račun Komore broj: HR1123600001101712980 kod Zagrebačke banke d. d., model: 67, s pozivom na broj: OIB podnositelja zahtjeva i svrhom: ,,naknada za izdavanje suglasnosti“.

Ne, zahtjev i dokumentaciju za registraciju psihološke djelatnosti u trgovačkom društvu dovoljno je dostaviti elektroničkom poštom.

Komora izdaje suglasnost za registraciju psihološke djelatnosti u trgovačkom društvu u pravilu u roku osam dana od dostave urednog zahtjeva.

Ne, Komora ne provodi prethodni pregled prostora u postupku registracije psihološke djelatnosti u trgovačkom društvu. Međutim ukoliko će trgovačko društvo obavljati psihološku djelatnost odgovorna osoba trgovačkog društva obvezna je osigurati sve potrebne uvijete za rad ovlaštenog psihologa ili psihologa vježbenika, uključujući prostorne i druge uvjete za rad.

 

PRIVATNA PSIHOLOŠKA PRAKSA

Ukoliko ste u radnom odnosu u punom radnom vremenu ne možete otvoriti privatnu psihološku praksu.

U tom slučaju zahtjevu prilažete izjavu da na dan otvaranja privatne psihološke prakse neće biti u radnom odnosu, a nakon otvaranja Komori dostavljate elektronički zapis o radnopravnom statusu ili potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojom to dokazujete.

Preporučamo da nas telefonski kontaktirate prije podnošenja zahtjeva kako biste provjerili da li je datum koji ste odabrali objektivno moguć.

Ne, psihološka djelatnost kao regulirana djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku nije gospodarska djelatnost stoga ju nije moguće obavljati kroz obrt niti je obrt moguće registrirati za psihološku djelatnost koja nije na popisu djelatnosti za koje se obrt može registrirati.

 

ČLANARINA

Mjesečni iznos članarine utvrđuje se za kalendarsku godinu odlukom Skupštine donesenom na prijedlog Upravnog odbora i uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Odluke o visini članarine javno su dostupne na službenoj mrežnoj stranici Komore, a članarina za članove Komore zaposlene u Republici Hrvatskoj u 2024. godini iznosi 12,00 eura mjesečno.

Članarina se može plaćati internet bankarstvom, obustavom na plaću, trajnim nalogom ili općom uplatnicom. Članarina dospijeva svakog 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Podaci za plaćanje članarine su:
Račun broj: HR7423600001502198171
Model plaćanja: 67
Poziv na broj: OIB člana
Opis plaćanja: članarina za (upisati razdoblje koje se plaća)

Svi članovi Komore obvezni su redovito plaćati članarinu.

Odredbom članka 24. stavka 4. Zakona o psihološkoj djelatnosti određeno je da je član obvezan podmirivati obveze prema Komori, a člankom 6. stavkom 3. alinejom 1. Statuta Hrvatske psihološke komore propisano je da je član obvezan redovito plaćati članarinu i podmirivati obveze prema Komori. Broj radnih sati, visina prihoda ili neobavljanje psihološke djelatnosti ne utječu na obvezu plaćanja mjesečne članarine.

Pravo na oslobođenje od obveze plaćanja članarine ostvaruje se na zahtjev člana na temelju osnova, u rokovima i na način utvrđen Odlukom o visini članarine.

Obveza plaćanja mjesečne članarine počinje danom upisa u Registar članova i završava danom ispisa iz Registra članova Komore.

Odlukom o visini članarine utvrđuju se osnove, rokovi i način oslobođenja od obveze plaćanja članarine.

Prema važećoj Odluci o visini članarine za 2024. godinu član ostvaruje pravo na oslobođenje od obveze plaćanja članarine u slučajevima nezaposlenosti, volonterskog rada u struci, bolovanja zbog komplikacija u trudnoći, korištenja rodiljinog, roditeljskog, posvojiteljskog ili neplaćenog dopusta, dopusta za njegu djeteta s teškoćama u razvoju, za vrijeme dok traje okolnost zbog koje je ostvario pravo na oslobođenje.

Ne, odlaskom u mirovinu ne prestaje članstvo niti obveza plaćanja članarine. Iznos članarine za umirovljene članove utvrđuje se Odlukom o visini članarine te u 2024. godini iznosi 6,00 eura mjesečno.

Da, sukladno Odluci o visini članarine za 2024. godinu psiholozi vježbenici za vrijeme obavljanja vježbeničkog staža odobrenog od strane Komore podmiruju članarinu u iznosu od 6,00 eura mjesečno.

Psiholozi vježbenici koji vježbenički staž obavljaju temeljem ugovora o volontiranju za vrijeme obavljanja vježbeničkog staža oslobođeni su od obveze plaćanja članarine.

Psiholozi vježbenici podmiruju članarinu u iznosu utvrđenom Odlukom o visini članarine za psihologe vježbenike za vrijeme obavljanja vježbeničkog staža odobrenog od strane Komore.

 

SPECIJALNOSTI OVLAŠTENIH PSIHOLOGA

Specijalnost u područjima medicine rada, palijativne skrbi, psihologije sporta ili kliničke psihologije može se priznati na zahtjev ovlaštenog psihologa koji:

  1. ima priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti,
  2. ima odgovarajuće radno iskustvo,
  3. nema izrečenu disciplinsku mjeru za disciplinsku povredu,
  4. ima završenu odgovarajuću specijalističku izobrazbu u području specijalnosti za koju traži priznavanje,
  5. ima uspješno obavljen specijalistički staž,
  6. ima položen specijalistički ispit u području specijalnosti za koju traži priznavanje,
  7. ima uredno ispunjenu člansku obvezu plaćanja članarine, s danom podnošenja zahtjeva.

Odgovarajućim radnim iskustvom smatra se radno iskustvo ostvareno na poslovima u području psihološke djelatnosti u trajanju od najmanje tri godine, u slučaju specijalističke izobrazbe ostvarene završetkom odgovarajućeg specijalističkog ili doktorskog studija ili u trajanju od najmanje pet godina, u slučaju završetka specijalističke edukacije ili drugih oblika izobrazbe u odgovarajućem području specijalnosti. Odgovarajuće radno iskustvo u području kliničke psihologije ostvaruje se na poslovima u području kliničke psihologije.

Specijalistička izobrazba ostvaruje se završetkom odgovarajućeg specijalističkog ili doktorskog studija, završetkom specijalističke edukacije ili završetkom drugih oblika izobrazbe u odgovarajućem području specijalnosti, prema uvjetima za stjecanje specijalnosti u pojedinom području.

Drugi oblici izobrazbe uključuju specijalističke i doktorske studije, stručne tečajeve, seminare, edukacije i druge oblike stručnog usavršavanja u područjima specijalnosti utvrđene odredbama općeg akta Komore kojim se uređuju način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja. Pravilnikom o specijalnostima ovlaštenih psihologa određena su uža područja specijalističke izobrazbe unutar pojedinog područja specijalnosti kao i ukupna satnica specijalističke izobrazbe za pojedino području specijalnosti te satnica po svakom pojedinom užem području izobrazbe koju podnositelj zahtjeva mora ostvariti u svrhu ostvarivanja specijalističke izobrazbe i priznavanja specijalnosti.

U slučaju stjecanja specijalnosti drugim oblicima izobrazbe, ovlašteni psiholog nije vezan završetkom pojedinog poslijediplomskog studija ili specijalističke edukacije već specijalističku izobrazbu može stjecati individualno prilagođenom dinamikom i odabirom pojedinih oblika stručnog usavršavanja po vlastitom izboru, u okviru utvrđenih užih područja i satnice.

Specijalistička izobrazba ostvarena završetkom drugih oblika izobrazbe dokazuje ovjerenim prijepisom odslušanih i položenih kolegija ili ovjerenom preslikom indeksa, potvrdnicama o završenim stručnim tečajevima, seminarima, edukacijama ili drugim oblicima stručne izobrazbe. Dokazima o završetku odgovarajućih oblika izobrazbe prilaže se program ovjeren od strane organizatora iz kojeg je vidljiv sadržaj, oblik i satnica izobrazbe.

Specijalistička izobrazba u području medicine rada ostvaruje se završetkom specijalističke edukacije ili završetkom drugih oblika izobrazbe u području medicine rada. Drugim oblicima izobrazbe u području medicine rada smatraju se jedan ili više oblika izobrazbe koji zajedno obuhvaćaju najmanje 500 sati izobrazbe u užim područjima:

  1. psihološka procjena i psihodijagnostika u medicini rada,
  2. prevencija u specifičnoj zdravstvenoj zaštiti radnika,
  3. psihološko savjetovanje i podrška,
  4. vještine psihologa u medicini rada.

Pritom svako uže područje u okviru specijalističke izobrazbe u području medicine rada mora biti obuhvaćeno s najmanje 100 sati.

Specijalističke edukacije su oblici stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa kojima se ostvaruje specijalistička izobrazba u odgovarajućim područjima specijalnosti. Ostvarivanje specijalističke izobrazbe specijalističkim edukacijama predviđeno je u područjima medicine rada, palijativne skrbi i psihologije sporta.

Specijalističke edukacije mogu izvoditi sveučilišta, veleučilišta, tijela javne vlasti, organizacije civilnog društva, strukovne organizacije te druge pravne osobe uključujući i Komoru. Specijalističke edukacije izvode se prema programu specijalističke edukacije na koji prethodnu suglasnost daje Upravni odbor Komore.

Da. Osim završetkom specijalističkog ili doktorskog studija kliničke psihologije, specijalističku izobrazbu i specijalnost u području kliničke psihologije možete steći i temeljem drugih oblika dodatne izobrazbe iz područja kliničke psihologije koja mora obuhvaćati najmanje 500 sati izobrazbe u užim područjima kliničke psihodijagnostike i psiholoških tretmana, pod uvjetom da je svako uže područje obuhvaćeno s najmanje 150 sati izobrazbe.

Ovlašteni psiholozi mogu koristiti specijalističke nazive sukladno rješenju o priznavanju specijalnosti u odgovarajućem području. Kratica naziva može se koristiti uz kraticu akademskog naziva i stavlja se iza imena i prezimena ovlaštenog psihologa.

Specijalistički nazivi u područjima specijalnosti utvrđeni su kako slijedi:

  • specijalist psihologije medicine rada – spec. psih. med. rad.
  • specijalist palijativne psihologije – spec. pal. psih.
  • specijalist psihologije sporta – spec. psih. sporta.
  • specijalist kliničke psihologije – spec. klin. psih.

 

STRUČNI NADZOR NAD OBAVLJANJEM PSIHOLOŠKE DJELATNOSTI

Redoviti stručni nadzor Komora provodi prema Pravilniku o stručnom nadzoru nad radom psihologa te je njime obuhvaćena ocjena stručnosti i etičnosti obavljanja psihološke djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih psiholoških usluga, primjerenosti uvjeta i sredstava za obavljanje psihološke djelatnosti. Osim toga, stručni nadzor pruža priliku ovlaštenim psiholozima prezentirati svoj rad čime će doprinijeti unapređenju budućeg stručnog rada, kao i poboljšanju uvjeta rada odnosno omogućuje ovlaštenom psihologu dobivanje kvalitetne povratne informacije o svome radu i mogućim poboljšanjima.

Plan stručnog nadzora kojim se utvrđuju ovlašteni psiholozi nad kojima se planira provođenje redovitog stručnog nadzora i provoditelji nadzora, za svaku kalendarsku godinu predlaže Povjerenstvo za stručni nadzor, a donosi Upravni odbor. Ovlašteni psiholozi nad kojima je planirano provođenje redovitog stručnog nadzora odabiru se prema teritorijalnom kriteriju i prema području rada.

Izvanredni stručni nadzor provodi se na zahtjev ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi ili po službenoj dužnosti u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje stručnog nadzora. Također, izvanredni stručni nadzor može se provesti i povodom prigovora pravnih i fizičkih osoba, ako za to postoji opravdani razlog.

 

ISPIS IZ REGISTRA ČLANOVA KOMORE

Da, osim poštom i neposredno pisarnici, zahtjev za ispis iz Registra članova Komore možete dostaviti i putem elektroničke pošte. Putem pošte ili neposredno pisarnici obvezni ste dostaviti člansku iskaznicu i izvornik potvrde poslodavca ovjerene potpisom ovlaštene osobe i pečatom poslodavca te naznakom da se točnost i istinitost sadržanih podataka jamči pod kaznenom i materijalnom odgovornošću.

Također, ovlašteni psiholozi kojima je izdano ukrasno ovlaštenje ili pečat ovlaštenog psihologa, dužni su u postupku ispisa iz Registra članova Komore dostaviti putem pošte ili neposredno pisarnici izdano ukrasno ovlaštenje ili pečat ovlaštenog psihologa.

Ukoliko ste izgubili ili je Vaša članska iskaznica uništena ili nestala, obvezni ste u postupku ispisa dostaviti vlastoručno potpisanu izjavu o gubitku, uništenju ili nestanku članske iskaznice.

Ne. Članarinu ste dužni podmiriti do dana podnošenja zahtjeva za ispis.

 

OSTALO

Svaku promjenu podataka (ime i prezime, prebivalište, boravište, broj mobitela, adresa elektroničke pošte, promjenu poslodavca, nezaposlenost, bolovanje i dr.) dužni ste javiti Komori. U svrhu promjene osobnih podataka prilažete i dokaz o promjeni (vjenčani list, presliku osobne iskaznice, uvjerenje o prebivalištu/boravištu, elektronički zapis o radnopravnom statusu, potvrdu poslodavca ili dr.).

Ukrasno ovlaštenje je isprava koja sadrži ime i prezime ovlaštenog psihologa i naznaku priznatog prava na obavljanje psihološke djelatnosti, a koja se izdaje na zahtjev ovlaštenog psihologa.

Obzirom da se od stupanja na snagu Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19) više ne izdaju osnovne dopusnice već se pravo na obavljanje psihološke djelatnosti stječe rješenjem o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti, ovlaštenim psiholozima omogućeno je izdavanje ukrasnog ovlaštenja kao tiskane isprave u obliku diplome koju ovlašteni psiholog može istaknuti u prostoru u kojem obavlja psihološku djelatnost.

Pravo na pristup informacijama ostvaruje se podnošenjem zahtjeva za pristup informacijama Komori.

Zahtjev za pristup informacijama obavezno mora sadržavati naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Radno vrijeme pisarnice sa strankama je od 10:00 do 14:00 sati svaki dan od ponedjeljka do petka.

Ukoliko ste izgubili rješenje ili drugu ispravu izdanu od strane Hrvatske psihološke komore, u bilo kojem trenutku možete zatražiti izdavanje prijepisa. Osim ovjerenog prijepisa, neovjerenu skeniranu presliku primjerka rješenja ili druge isprave pohranjene u pismohrani možemo Vam dostaviti i putem elektroničke pošte.

 

Hrvatska psihološka komora
Selska cesta 90A, Zagreb
OIB: 43243263462
IBAN: HR1123600001101712980
pon - pet: 10 - 14 h
tel: + 385 1 3014001
fax: + 385 1 3013815

Izrada web stranica: bumbar-web.com

Idi na sadržaj