IN MEMORIAM PROF. VLADIMIR KOLESARIĆ

U petak 23. kolovoza 2024. godine u 86. godini zauvijek nas je napustio profesor Vladimir Kolesarić.

Profesor Vladimir Kolesarić rođen je u Virovitici 14. svibnja 1939. godine. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Virovitici. Psihologiju je diplomirao 1965. te doktorirao 1979. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je zaposlen 1962. godine. Od 1986. bio je redoviti profesor i predstojnik katedre za eksperimentalnu i biološku psihologiju, a umirovljen je 2009. godine. Od 2014. bio je profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.

Glavna područja istraživanja bila su mu psihofizika, percepcija te osjetilna i zdravstvena psihologija. Bavio se darovitom djecom i mladeži, aspektima rada i umora, postupcima selekcije, istraživanjima smisla za humor te kvalitete življenja, psihologijskim aspektima tolerancije, konstrukcijom i evaluacijom psihologijskih mjernih instrumenata.

Od 1986. do 1988. obavljao je dužnost prorektora Sveučilišta u Zagrebu. Dugo godina vodio je organizaciju bijenalnog znanstvenog psihologijskog skupa «Dani Ramira i Zorana Bujasa», organizirao je i predsjedavao 4. konferenciji psihologa regije Alpe-Jadran 1996. u Zagrebu. Osnivač je i glavni urednik (od 1994. do 2003.) međunarodnog znanstvenog časopisa Review of Psychology. Od 1998. do 2002. obnašao je dužnost predsjednika Hrvatskog psihološkog društva.

Tijekom Domovinskog rata djelatno je sudjelovao u psihosocijalnoj pomoći u Ministarstvu obrane i u okviru Društva za psihosocijalnu pomoć stradalnicima rata «Dobrobit». Posebno je sa skupinom psihologa bio angažiran u produciranju i diseminiranju tekstova s praktičnim objašnjenjima namijenjenih psihološkoj pomoći ratnim stradalnicima koje su objavljivali Odjel za psihosocijalnu prilagodbu i obrazovanje Ureda za prognanike i izbjeglice Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, te «Dobrobit»: Psihološka pomoć u ratu; Psihologija i psiholozi u obrani domovine; Utjecaj stresa, straha i panike na borbenu učinkovitost vojnika; Psihološke posljedice prognanstva i izbjeglištva; Psihološka pomoć ratnim stradalnicima; Psihosocijalni vidovi povratka; Uključivanje prognanika u pripreme za povratak; izvori i učinci glasina; Psihološka i duhovna pomoć pomagačima; Načela i organizacija pomoći pomagačima; Stručna pomoć pomagačima.

Objavio stotinjak znanstvenih, stručnih i drugih radova. Autor je, suautor i suurednik nekoliko knjiga: «Vidni osjeti izazvani električnim podraživanjem oka», «Uvod u psihologiju – znanstvena i primijenjena psihologija», «Psihologijski rječnik», «Statistički rječnik», «Tolerancija u svakidašnjem životu», «Analiza varijance u psihologijskim istraživanjima».

Hrvatska psihološka komora obitelji i suradnicima cijenjenog profesora izražava iskrenu sućut.