Mediji

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

15.01.2013

 

 

Poštovani,

s ciljem što objektivnijeg informiranja javnosti, obraćamo se priopćenjem vezano uz tekst 'Vlado, sram te bilo! Prvi put sjela sam i plakala.' objavljenog u Večernjem listu u subotu, 12. siječnja 2013. godine.  više...

HZJZ: Festival mentalnog zdravlja na Zrinjevcu

14.04.2017

Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije ove je godine kao prioritetnoj temi globalnog javnozdravstvenog interesa posvećen depresiji, uz poruku „Depresija; razgovarajmo“. Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija; razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

U sklopu kampanje se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održao Festival mentalnog zdravlja „Borimo se protiv depresije“, kojim se ukazuje na važnost pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici.

U akciji koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo, građani i brojni pripadnici političkog i kulturnog života grada mjerili su raspoloženje, igrali se s djecom u skladu s programom Volonteri u parku i u Kutku sa stručnjacima razgovarali o problemima suvremenog života koji donosi sve više stresa. Na Festivalu su sudjelovali i stručnjaci iz mreže udruga civilnog društva i drugi važni dionici koji se bave mentalnim zdravljem u zajednici.

EUROPSKI PSIHOLOZI NUDE SVOJE STRUČNO ZNANJE: „DUŽNOST POMAGANJA U IZBJEGLIČKOJ KRIZI U EUROPI“

23.09.2015


Europa se suočava s priljevom izbjeglica koji je bez presedana u skorije vrijeme. Ove izbjeglice bježe od rata, nasilja, terorizma, političkog progona i siromaštva. Riskiraju svoje živote kako bi prešle mediteransku i druge granice te došle u Europu, gdje se nadaju pronaći rješenje za svoju situaciju i sigurno mjesto za život. Mnoge ne prežive prijelaz ili izrabljivanje od krijumčara ljudima, kao što smo vidjeli u posljednje vrijeme. Iako se humanitarna podrška poboljšava i neke zemlje EU preuzimaju velik broj izbjeglica, izbjeglice se uglavnom susreću s ogromnim poteškoćama u pronalaženju novog mjesta za život, u prilagodbi na svoje novo okruženje, u izgradnji novog života usred predrasuda i neprijateljstva te u suočavanju s problemima psihičkog zdravlja prouzročenim njihovim stresnim iskustvima.

Zajednica psihologa u Europi, koju zastupa Europski savez psiholoških društava (European Federation of Psychologists Associations – EFPA), slijedi poziv Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, Antónia Guterresa, koji tvrdi: “Europa ne može napredovati u odgovoru na krizu pristupajući joj parcijalno ili u malim koracima. Ni jedna zemlja to ne može učiniti sama i niti jedna zemlja ne može odbiti  učiniti svoj dio (…) Jedini način rješavanja ovog problema je da Europska unija i sve zemlje članice primijene zajedničku strategiju, temeljenu na odgovornosti, solidarnosti i povjerenju”. (1)

EFPA poziva sve europske vlade, agencije, zajednice i sve nadležne na uključivanje  europskih  psihologa u nastojanja rješavanja izbjegličke krize, u koordinaciji s organizacijama članicama EFPA-e, dostupnim u 36 zemalja.

EFPA također poziva sve psihologe u Europi da svoju stručnost učine dostupnom onima koji pokušavaju pomoći u ovoj situaciji, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Prof. Telmo Mourinho Baptista, predsjednik EFPA-e, navodi: "Mi smo odgovorni za korištenje naše stručnosti u traumi, žalovanju, posljedicama gubitka zajednice i poteškoćama u prilagodbi na nove uvjete života, na najbolji mogući način u ovoj humanitarnoj katastrofi."

EFPA poduzima aktivnosti sa svim svojim udrugama članicama, Stalnim odborom za psihologiju katastrofe i krize, Stalnim odborom za psihologiju u zajednici, kao i s radnim skupinama za kulturalnu i etničku različitost te s Odborom za ljudska prava, kako bi unaprijedila razmjenu znanja i suradnju. Također, osniva radnu skupinu za razvoj akcijskog plana za mjesece koji slijede.

Baptista: "Ova izmještanja nisu novost u povijesti Europe, ali sada imamo znanje i resurse, a time i dužnost pomoći onima u potrebi. Ova kriza će imati dugoročne posljedice. Način na koji se sada njome bavimo obilježit će budućnost mnogih. Sada je vrijeme za pridržavanje vrijednosti temeljenih na ljudskim pravima i djelovanje u skladu s njima."

(1) http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=51797#.Vfvd3qzos0M
* http://www.efpa.eu/

EFPA – European Federation of Psychologists’ Associations
Rue du Marché aux Herbes 105/39 – 1000 Brussels – Belgium
www.efpa.eu +32 2 5034953 – headoffice@efpa.eu

Konferencija za novinare: Trebaju li nam klinički psiholozi?

17.06.2015

Konferencija za novinare: Trebaju li nam klinički psiholozi? Tko su, što rade, kako ih drugi vide – uz osvrt na javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Novinarski dom, Zagreb, 17. lipnja 2015. godine


Cilj nam je da magistri psihologije sa statusom kliničkog psihologa, a zaposleni su u sustavu zdravstva i pružaju usluge zdravstvene zaštite novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti postanu zdravstvenim radnicima – istaknuo je predsjednik Hrvatske psihološke komore Hrvoje Gligora na današnjoj konferenciji za novinare u zagrebačkom Novinarskom domu organiziranoj o temi 'Trebaju li vam klinički psiholozi? Tko su, što rade, kako ih drugi vide – uz osvrt na javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti'. Usto, predložit ćemo i nadopunu članka 14. u kojoj se zalažemo za revitalizaciju radnih mjesta kliničkih psihologa na razini primarne zdravstvene zaštite i to uvođenjem standarda zapošljavanja kliničkih psihologa u timu medicine rada i palijativne skrbi te zaštiti mentalnog zdravlja.

Andreja Bogdan, članica Upravnog odbora Komore rekla je kako će predloženi standardi smanjiti nepotrebno upućivanje pacijenata u bolnice i poboljšati  kvalitetu zdravstvenih usluga na primarnoj razini. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju je navela niz inozemnih podataka koji ukazuju na potrebu uključivanja psihologa u primarnu zdravstvenu zaštitu jer se time značajno utječe na prevenciju psihičkih i tjelesnih bolesti, te bolje zbrinjavanje osoba oboljelih od raznih bolesti. Osim toga, time se postižu značajne ekonomske uštede za cjelokupni zdravstveni sustav.

Gordana Kamenečki-Puclin, predsjednica Stručnog razreda za kliničku psihologiju HPK istaknula je da je Komora u potpunosti normativno uredila područje svoje djelatnosti i stvorila preduvjete da se klinički psiholozi kao zanimanje, kako po svom opsegu i složenosti poslova, tako i po formalnom obrazovanju mogu svrstati u zdravstvenu djelatnost. HZZO početkom ove godine prepoznao je važnost kliničkih psihologa u zdravstvu, i pružio mogućnost sklapanja ugovora za samostalnu djelatnost kliničke psihologije na razini specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Većina zdravstvenih ustanova pozitivno je ocjenila ovu mogućnost i iskazala interes za sklapanje ugovora. Očekujemo da će konačno definiranje kliničkih psihologa kao zdravstvenih radnika omogućiti razvoj djelatnosti kliničke psihologije, te usluge kliničkih psihologa učiniti dostupnijima, čime će se povećati kvaliteta zdravstvene zaštite i omogućiti zapošljavanje kliničkih psihologa.

  

 

 

 

Predstavljanje projekta “Regionalni resorni centar za zaštitu djece u Jugoistočnoj Europi”

20.03.2015

Hrabri telefon je predstavio novi trogodišnji projekt „Regionalni resorni centar za zaštitu djece u Jugoistočnoj Europi“ u kojem djeluje kao jedan od 8 partnera organizaciji Terre des hommes. Osnovni cilj Projekta je uspostavljanje jake regionalne mreže inovacija i praksi među stručnjacima koji rade na području zaštite djece.

VIŠE...

Psihološke i socijalne dimenzije poplava - Zoran Šimić

20.05.2014

Potaknuti katastrofalnim poplavama i stradanjima ljudi i imovine u Slavoniji kao i široj regiji, sa Psihoportala prenosimo članak kolege Zorana Šimića o Psihosocijalnim dimenzijama poplava.

 

Psihološke i socijalne dimenzije poplava

 

Prenosimo s Psihoportala: PSIHOLOŠKI ASPEKTI PROMETNIH NESREĆA

11.12.2012

Teške prometne nesreće se događaju gotovo svaki dan, a nedavno stradavanje pješaka u Zagrebu ponovo otvara pitanja prometne sigurnosti općenito, ali i psihološkog aspekta prometnih nesreća. Razgovarali smo s predstavnicama Sekcije za prometnu psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, kolegicama psihologinjama Liljanom Mikuš i Dubravkom Svilar. ... nastavak u prilogu

HRT: Hrvatska uživo, 21.02.2012.

24.02.2012
Pogledajte prilog iz Emisije HTV-a Hrvatska uživo u kojoj su (u 32. minuti) sudjelovale naše kolegice Gordana Kamenečki Puclin i Nataša Jokić Begić:
 
 

Kontakt podaci

tel: + 385 1 3014001 pon: 13 - 18h
fax: + 385 1 3013815       uto-pet: 9 - 14h
Hrvatska psihološka komora
Selska cesta 90A, Zagreb
OIB: 43243263462
Žiro-račun: HR1123600001101712980
email: hpk@psiholoska-komora.hr
Mapa2