Obavijest

15.01.2018

Poštovane kolegice i kolege, članice i članovi Hrvatske psihološke komore,
 
zahvaljujemo na vašim kandidaturama za rad u Stručnim razredima HPK, jer je rad stručnih razreda izuzetno važan za organiziranje i promicanje rada psihologa u pojedinim područjima psihološke djelatnosti.
 
Upravni odbor HPK na svojoj 24. sjednici održanoj 15. prosinca 2017. razmatrao je pristigle kandidature za članice / članove stručnih razreda HPK prema kriterijima potrebnim za članstvo u stručnom razredu (čl. 5. Pravilnika o radu stručnih razreda).
 
Na žalost, i nakon produženog natječaja za pojedina područja psihološke djelatnosti nije se prijavilo dovoljno kandidata da bi se Stručni razred mogao formirati.
 
Temeljem čl. 4. Pravilnika o radu stručnih razreda potrebno je najmanje pet članova za formiranje Stručnog razreda. Prema odluci UO HPK donešenoj na istoj sjednici, za Stručne razrede koji se ne mogu formirati radi premalog broja članova, predlaže se status mirovanja do ispunjenja uvjeta broja članova.
 
Stručni razredi koji udovoljavaju kriterijima za osnivanje prema Pravilniku o radu Stručnih razreda:
 
Stručni razred za kliničku psihologiju (8 kandidata / kandidatkinja)
Stručni razred za medicinu rada (9 kandidata / kandidatkinja)
Stručni razred za psihologiju sporta (8 kandidata / kandidatkinja)
Stručni razred za vojnu psihologiju (10 kandidata / kandidatkinja)
Stručni razred za školsku psihologiju (5 kandidata / kandidatkinje)
 
Kandidatkinje i kandidati koji su zadovoljili uvjete za članstvo u Stručnom razredu bit će obavješteni o vremenu i mjestu konstituirajućeg sastanka.

Obavijest o promjeni radnog i uredovnog vremena

12.01.2018

Poštovani,

obavještavamo Vas da od ponedjeljka 15. siječnja 2018. Hrvatska psihološka komora ima novo radno i uredovno vrijeme:

Radno vrijeme:

ponedjeljak i srijeda od 8 do 20 sati
utorak, četvrtak i petak od 8 do 16 sati

Uredovno vrijeme (rad sa strankama):

ponedjeljak i srijeda od 10 do 17 sati
utorak, četvrtak i petak od 9 do 14 sati

Obavijest

22.12.2017

Poštovane kolegice i kolege,

Komora se u proteklim razdobljima nemarno odnosila prema svojim obvezama, ali i prema obvezama koje članovi imaju prema njoj. Uredno i zakonsko poslovanje Hrvatske psihološke komore, kao i usklađivanje akata Komore sa važećim propisima u RH i zakonskoj regulativi EU, prioriteti su rada Tajništva i svih tijela Komore u sljedećem periodu na korist svih njenih članova.

Uvidjevši da je propustima u radu, kao i nedovoljnim informiranjem kolega i kolegica došlo do stvaranja većih pojedinačnih obveza prema Komori, obavezni smo se aktivno postaviti prema problemu i prije svega obavijestiti naše članove o postojećoj obvezi. 

Veliki broj naših članova je pozitivno reagirao na opomenu, kako onih koji su imali nepodmirene obaveze prema Komori tako i onih koji ih godinama uredno podmiruju i time osiguravaju rad Komore.

Zahvaljujemo svim članovima koji su do sada uredno podmirivali svoje članske obaveze i onima koji su podmirili svoje obveze u protekla tri mjeseca.

Na 34. sjednici Skupštine Hrvatske psihološke komore održanoj 09. prosinca 2017. godine usvojeni su novi iznosi članarina u Komori. Članarina Hrvatske psihološke komore za 2018. godinu za svakog obveznika plaćanja članarine iznosi iznosi 60,00 kuna mjesečno, a za umirovljenike članove Komore iznosi 30,00 kuna mjesečno.

Od 1.1.2018. članarina za Komoru će se uplaćivati na novi broj računa IBAN: HR7423600001502198171. Na novi račun treba uplaćivati samo članarinu, a ostale uplate (obnova licence, stručni ispit i dr.) vršit će se kao i do sada na račun IBAN: HR1123600001101712980.

Psiholozi koji su nezaposleni, volonteri, na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći, korištenju rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili neplaćenog dopusta, dopusta za njegu djeteta s teškoćama u razvoju, oslobođeni su plaćanja članarine samo ako uz molbu dostave dokaz o statusu (evidencija Zavoda za zapošljavanje, potvrda od HZZO i sl.).

Ukoliko članarinu uplaćujete putem obustave od plaće kod svojeg poslodavca, molimo da nove iznose uplate regulirate putem obrasca IZJAVA O PRIHVAĆANJU OBVEZE PLAĆANJA MJESEČNE ČLANARINE ZA HRVATSKU PSIHOLOŠKU KOMORU – primjerak za poslodavca, koji možete preuzeti na mrežnim stranicama Komore, na poveznici: http://www.psiholoska-komora.hr/obrasci/.

Kod određenog broja kolegica i kolega koji rade u državim i javnim službama i obustave im idu preko državne riznice evidentiranje članarine nije moguće, jer kod uplate na račun Komore nije vidljivo za koga je uplata izvršena niti koja je ustanova uplatitelj, pa molimo da provjerite navodi li Vaš poslodavac Vaš OIB prilikom vršenja uplate i/ili dostavlja specifikaciju uplata Komori.

Odluka o visini članarine za 2018. godinu dostupna Vam je na poveznici: http://www.psiholoska-komora.hr/odluke/.

Također, radi povezivanja u sustav e-Građani u tijeku je ažuriranje podataka članova. Molimo članove koji nisu primili obrazac PODACI ZA REGISTAR ČLANOVAda ga preuzmu na mrežnim stranicama Komore, na poveznici: http://www.psiholoska-komora.hr/obrasci/, i dostave ga na e-mail: registar@psiholoska-komora.hr u što skorijem roku, a najkasnije do 10. siječnja 2018.

Želimo Vam ugodne blagdane te sretnu i uspješnu 2018. godinu.

S poštovanjem,

Predsjednica Hrvatske psihološke komore
Andreja Bogdan

Vijesti iz Komore

06.12.2017

Ovogodišnja dobitnica Nagrade Snježana Biga Friganović mr.spec. Inge Vlašić Cicvarić

15.11.2017

Ovogodišnja dobitnica Nagrade Snježana Biga Friganović je mr.spec. Inge Vlašić Cicvarić, klinička psihologinja. Bila je predstojnica Centra za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju u KBC Rijeka čije je osnivanjem velikim dijelom njena zasluga. Petnaestak godina sudjeluje u predavanjima u okviru kolegija Klinička psihologija za studente Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te organizira i provodi studentsku praksu studenata psihologije, a u zvanje  predavača na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci izabrana je u svibnju 2014. godine. Već 20-tak godina, predaje u okviru kolegija Pedijatrija, za studente opće medicine, stomatologije, inženjere medicinske radiologije i više medicinske sestre, te u izvođenju nastave iz obvezatnih izbornih predmeta – na Katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Od njegova osnutka 1995. godine do 2012. godine uključena je u rad Centra za psihosocijalnu pomoć stradalnicima rata Primorsko-goranske županije.

Sudjelovala kao jedan od inicijatora u organizaciju osnivanja Udruge za pomoć zlostavljanoj i zanemarivanoj djeci grada Rijeke „Tić“ Od 1996. do 1998., a od njena osnutka 1998. godine obnaša funkciju dopredsjednika.

Jedna je od inicijatora u organizaciji i osnivanju Udruge za pomoć oboljelima od anoreksije i bulimije, a od njena osnutka 2001. godine, u dva uzastopna mandata po dvije  godine obnašala je i ulogu predsjednika Stručnog savjeta Udruge. 2004. imenovana od Hrvatske psihološke komore mentorom za psihologe vježbenike i članicom Povjerenstva za stručni ispit psihologa.

Članica je Stručnog razreda za kliničku psihologiju Hrvatske psihološke komore od 2007. do danas, aktivno je sudjelovala u svim aktivnostima razreda kao i u donošenju akata Komore koji se odnose na standarde rada kliničkih i  zdravstvenih psihologa i status kliničkih psihologa. Od 2012. godine predsjednica Povjerenstva za priznavanje statusa kliničkog psihologa. Predsjednica programskog odbora II. hrvatskog kongresa primjenjene psihologije «Zaštita zdravlja djece i mladih», Opatija 3.-7.6.2009.godine, članica regionalnog organizacijskog odbora X. hrvatskog simpozija o epilepsiji, Opatija, 27.-30.6.2012.godine, članica Radne skupine za izradu Smjernica za rad s djecom s teškoćama u razvoju od 2017. godine i Radne skupine za izradu prijedloga novog Zakona o psihološkoj djelatnosti.

U ime članova i članica Hrvatske psihološke komore, Upravnog odbora komore, Stručnog razreda za kliničku psihologiju i svoje osobno ime još jednom čestitam kolegici Inge Vlašić Cicvarić na zasluženoj Nagradi Snježana Biga Friganović.

Andreja Bogdan
predsjednica Hrvatske psihološke komore


Dobrodošlica Inge Vlašić Cicvarić i nagradi Snježana Biga Friganović u Centru za kliničku, 
zdravstvenu i organizacijsku psihologiju KBC Rijeka

Mreža TV: Ključ zdravlja, 28.10.2017.

07.11.2017

Zamjenica predsjednice Gordana Kamenečki-Puclin, klinički psiholog, u emisiji govori o statusu psihologa u sustavu zdravstva.

Mreža TV: Ključ zdravlja, 21.10.2017.

07.11.2017

Zamjenica predsjednice Gordana Kamenečki-Puclin, klinički psiholog, sudjeluje u emisiji  prezentirajući akciju Mjerenja raspoloženja "Dobar dan, kako ste" koja je provedena tijekom 10. Tjedna psihologije i u kojoj je ispitano više od 5000 građana, a planiran je i njezin nastavak u suradnji sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

Obavijest

16.06.2017

Povodom aktivnosti nekih članova Hrvatske psihološke komore na stranicama Facebooka na kojima se objavljuju dokumenti Komore, vrijeđaju članovi i objavljuju dezinformacije, Upravni odbor Hrvatske psihološke komore donio je odluku da se ovim putem upozore svi članovi Hrvatske psihološke komore na članak 43. Zakona o psihološkoj djelatnosti prema kojem su psiholozi i psiholozi vježbenici disciplinski odgovorni u slučaju povrede ugleda psihologa ili Komore.

Također se skreće pozornost i na članke 46. (Odnos prema drugim psiholozima) i 47. (Odnos prema Komori i HPD) Kodeksa etike psihološke djelatnosti i apelira da komunikacija na društvenim mrežama bude primjerena Kodeksu etike i općim pravilima komunikacije akademski obrazovanih građana.

HZJZ: Festival mentalnog zdravlja na Zrinjevcu

14.04.2017

Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije ove je godine kao prioritetnoj temi globalnog javnozdravstvenog interesa posvećen depresiji, uz poruku „Depresija; razgovarajmo“. Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija; razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

U sklopu kampanje se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održao Festival mentalnog zdravlja „Borimo se protiv depresije“, kojim se ukazuje na važnost pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici.

U akciji koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo, građani i brojni pripadnici političkog i kulturnog života grada mjerili su raspoloženje, igrali se s djecom u skladu s programom Volonteri u parku i u Kutku sa stručnjacima razgovarali o problemima suvremenog života koji donosi sve više stresa. Na Festivalu su sudjelovali i stručnjaci iz mreže udruga civilnog društva i drugi važni dionici koji se bave mentalnim zdravljem u zajednici.

VAŽNA OBAVIJEST: HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA NA NOVOJ ADRESI

24.02.2017

Obavještavamo članove Hrvatske psihološke komore i naše suradnike, kako se Hrvatska psihološka komora od 27. veljače 2017. godine nalazi na novoj adresi SELSKA CESTA 90A, ZAGREB, te vas molimo da za svu korespondenciju koristite našu novu adresu.

Ujedno vas obavještavamo kako će u razdoblju od 27. veljače do 10. ožujka 2017. godine, Tajništvo Komore biti zatvoreno za stranke zbog preseljenja.

S obzirom na prijenos telekomunikacijskih priključaka sa stare na novu lokaciju, telefonske linije i e-pošta u tom razdoblju neće biti u funkciji. Sve novosti možete pratiti putem naših elektronskih medija.

Zahvaljujemo se na razumijevanju, uz srdačne pozdrave.

Hrvatska psihološka komora

KONFERENCIJA ZA NOVINARE: SPORTSKA PSIHOLOGIJA U HRVATSKOJ DANAS

16.09.2016

   U Novinarskom domu u Zagrebu je 15. rujna 2016. godine održana konferencija za novinare o stanju u sportskoj psihologiji u Hrvatskoj danas kao i regulativi koja ju prati. Konferenciju su organizirali Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo, a na njoj je uz predsjednike ovih krovnih strukovnih institucija Hrvoja Gligore i Josipa Lopižića govorio i predsjednik Stručnog razreda za psihologiju sporta HPK Amir Zulić.

   U uvodnom dijelu, Hrvoje Gligora je predstavio kronologiju nastanka zakonske regulative iz psihologije sporta: od izrade Standarda rada psihologa u području psihologije sporta, do Elaborata o posebnim dopusnicama iz područja psihologije sporta – psihološke pripreme sportaša, reguliranja stručnog naziva sportskog psihologa i u konačnici, edukacije za stjecanje posebne dopusnice iz ovog područja. Naglašena je svrha donošenja ovakve regulacije kojoj je glavni cilj zaštita krajnjih korisnika od pružanja nestručnih oblika usluga, kao i osiguravanje kvalitetne usluge od strane sportskih psihologa putem zahtjeva za stalnim usavršavanjem i poštivanjem Zakona o psihološkoj djelatnosti i Kodeksa etike psihološke djelatnosti.

   O međunarodnim iskustvima u reguliranju ove grane psihologije govorio je Josip Lopižić, predstavivši ukratko neka američka i engleska iskustva, ali je istaknuo i kako je hrvatski model u europskom okruženju prepoznat kao dobar način reguliranja profesije te će kao takav vjerojatno naći svoju primjenu i u drugim europskim zemljama. Najavio je i početak održavanja edukacije za posebne dopusnice iz psihologije sporta koja u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva počinje 24. rujna 2016. godine.

   Amir Zulić govorio je o svakodnevici sportskih psihologa, važnosti i ulozi sportskog psihologa u radu sa sportašima, trenerima i timovima, i ukazao na potrebu prisutnosti psihologa u timu koji radi na pripremi sportaša. Predstavio je neka pozitivna iskustva iz hrvatske prakse, no naglasio je kako se svakodnevnoj praksi mnogi nepsiholozi predstavljaju kao sportski psiholozi nudeći usluge psihološke pripreme za sportaše, što nije u skladu sa zakonskim odredbama. Upravo su zato psiholozi preko svojih strukovnih tijela pokrenuli inicijative boljeg upoznavanja novinara, sportskih saveza i drugih sportskih institucija sa svrhom regulative kojoj je primarni i najvažniji cilj zaštita korisnika naših usluga, ali i dobrobit koju u svojem radu dobivaju od sportskih psihologa. 

EUROPSKI PSIHOLOZI NUDE SVOJE STRUČNO ZNANJE: „DUŽNOST POMAGANJA U IZBJEGLIČKOJ KRIZI U EUROPI“

23.09.2015


Europa se suočava s priljevom izbjeglica koji je bez presedana u skorije vrijeme. Ove izbjeglice bježe od rata, nasilja, terorizma, političkog progona i siromaštva. Riskiraju svoje živote kako bi prešle mediteransku i druge granice te došle u Europu, gdje se nadaju pronaći rješenje za svoju situaciju i sigurno mjesto za život. Mnoge ne prežive prijelaz ili izrabljivanje od krijumčara ljudima, kao što smo vidjeli u posljednje vrijeme. Iako se humanitarna podrška poboljšava i neke zemlje EU preuzimaju velik broj izbjeglica, izbjeglice se uglavnom susreću s ogromnim poteškoćama u pronalaženju novog mjesta za život, u prilagodbi na svoje novo okruženje, u izgradnji novog života usred predrasuda i neprijateljstva te u suočavanju s problemima psihičkog zdravlja prouzročenim njihovim stresnim iskustvima.

Zajednica psihologa u Europi, koju zastupa Europski savez psiholoških društava (European Federation of Psychologists Associations – EFPA), slijedi poziv Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, Antónia Guterresa, koji tvrdi: “Europa ne može napredovati u odgovoru na krizu pristupajući joj parcijalno ili u malim koracima. Ni jedna zemlja to ne može učiniti sama i niti jedna zemlja ne može odbiti  učiniti svoj dio (…) Jedini način rješavanja ovog problema je da Europska unija i sve zemlje članice primijene zajedničku strategiju, temeljenu na odgovornosti, solidarnosti i povjerenju”. (1)

EFPA poziva sve europske vlade, agencije, zajednice i sve nadležne na uključivanje  europskih  psihologa u nastojanja rješavanja izbjegličke krize, u koordinaciji s organizacijama članicama EFPA-e, dostupnim u 36 zemalja.

EFPA također poziva sve psihologe u Europi da svoju stručnost učine dostupnom onima koji pokušavaju pomoći u ovoj situaciji, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Prof. Telmo Mourinho Baptista, predsjednik EFPA-e, navodi: "Mi smo odgovorni za korištenje naše stručnosti u traumi, žalovanju, posljedicama gubitka zajednice i poteškoćama u prilagodbi na nove uvjete života, na najbolji mogući način u ovoj humanitarnoj katastrofi."

EFPA poduzima aktivnosti sa svim svojim udrugama članicama, Stalnim odborom za psihologiju katastrofe i krize, Stalnim odborom za psihologiju u zajednici, kao i s radnim skupinama za kulturalnu i etničku različitost te s Odborom za ljudska prava, kako bi unaprijedila razmjenu znanja i suradnju. Također, osniva radnu skupinu za razvoj akcijskog plana za mjesece koji slijede.

Baptista: "Ova izmještanja nisu novost u povijesti Europe, ali sada imamo znanje i resurse, a time i dužnost pomoći onima u potrebi. Ova kriza će imati dugoročne posljedice. Način na koji se sada njome bavimo obilježit će budućnost mnogih. Sada je vrijeme za pridržavanje vrijednosti temeljenih na ljudskim pravima i djelovanje u skladu s njima."

(1) http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=51797#.Vfvd3qzos0M
* http://www.efpa.eu/

EFPA – European Federation of Psychologists’ Associations
Rue du Marché aux Herbes 105/39 – 1000 Brussels – Belgium
www.efpa.eu +32 2 5034953 – headoffice@efpa.eu

Konferencija za novinare: Trebaju li nam klinički psiholozi?

17.06.2015

Konferencija za novinare: Trebaju li nam klinički psiholozi? Tko su, što rade, kako ih drugi vide – uz osvrt na javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Novinarski dom, Zagreb, 17. lipnja 2015. godine


Cilj nam je da magistri psihologije sa statusom kliničkog psihologa, a zaposleni su u sustavu zdravstva i pružaju usluge zdravstvene zaštite novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti postanu zdravstvenim radnicima – istaknuo je predsjednik Hrvatske psihološke komore Hrvoje Gligora na današnjoj konferenciji za novinare u zagrebačkom Novinarskom domu organiziranoj o temi 'Trebaju li vam klinički psiholozi? Tko su, što rade, kako ih drugi vide – uz osvrt na javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti'. Usto, predložit ćemo i nadopunu članka 14. u kojoj se zalažemo za revitalizaciju radnih mjesta kliničkih psihologa na razini primarne zdravstvene zaštite i to uvođenjem standarda zapošljavanja kliničkih psihologa u timu medicine rada i palijativne skrbi te zaštiti mentalnog zdravlja.

Andreja Bogdan, članica Upravnog odbora Komore rekla je kako će predloženi standardi smanjiti nepotrebno upućivanje pacijenata u bolnice i poboljšati  kvalitetu zdravstvenih usluga na primarnoj razini. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju je navela niz inozemnih podataka koji ukazuju na potrebu uključivanja psihologa u primarnu zdravstvenu zaštitu jer se time značajno utječe na prevenciju psihičkih i tjelesnih bolesti, te bolje zbrinjavanje osoba oboljelih od raznih bolesti. Osim toga, time se postižu značajne ekonomske uštede za cjelokupni zdravstveni sustav.

Gordana Kamenečki-Puclin, predsjednica Stručnog razreda za kliničku psihologiju HPK istaknula je da je Komora u potpunosti normativno uredila područje svoje djelatnosti i stvorila preduvjete da se klinički psiholozi kao zanimanje, kako po svom opsegu i složenosti poslova, tako i po formalnom obrazovanju mogu svrstati u zdravstvenu djelatnost. HZZO početkom ove godine prepoznao je važnost kliničkih psihologa u zdravstvu, i pružio mogućnost sklapanja ugovora za samostalnu djelatnost kliničke psihologije na razini specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Većina zdravstvenih ustanova pozitivno je ocjenila ovu mogućnost i iskazala interes za sklapanje ugovora. Očekujemo da će konačno definiranje kliničkih psihologa kao zdravstvenih radnika omogućiti razvoj djelatnosti kliničke psihologije, te usluge kliničkih psihologa učiniti dostupnijima, čime će se povećati kvaliteta zdravstvene zaštite i omogućiti zapošljavanje kliničkih psihologa.

  

 

 

 

Očitovanje Međunarodnog povjerenstva za testove o upotrebi testova u istraživačke svrhe

01.12.2014

Hrvatski prijevod Očitovanja Međunarodnog povjerenstva za testove o upotrebi testova i drugih mjernih instrumenata u istraživačke svrhe objavljujemo kao zajednički projekt Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore.

Hrvoje Gligora,
Predsjednik Hrvatske psihološke komore

UNAPRIJEĐEN POLOŽAJ PSIHOLOGA U SUSTAVU ZDRAVSTVA

13.11.2013

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje donio je 23. listopada 2013. odluku (objavljenu u NN 128/2013.) prema kojoj je izmijenjena i dopunjena Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. U skladu s tim, umjesto dosadašnjih usluga dijagnostičke psihologije, kraćeg psihodijagnostičkog intervjua te prikupljanja podataka psihološkim dijagnostičkim postupcima i metodama, novom odlukom odobrene su slijedeće usluge psihologa u okviru dijagnostičko-terapijskih postupaka:

Više..

Suradnja s Udrugom profesionalnih vozača Convoy

05.06.2013

Stručni razred psihologa u medicini rada uspostavio je suradnju s Udrugom profesionalnih vozača Convoy. U zajedničkom djelovanju u tom području nastojimo stalno širiti spektar aktivnosti na obostranu korist. Više...

Kontakt podaci

tel: + 385 1 3014001 pon, sri: 10 - 17h
fax: + 385 1 3013815       uto, čet, pet: 9 - 14h
Hrvatska psihološka komora
Selska cesta 90A, Zagreb
OIB: 43243263462
Žiro-račun: HR1123600001101712980
email: hpk@psiholoska-komora.hr
Mapa2